Poslanik Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i član predsjedništva te stranke Džavid Šabović ocijenio je u razgovoru za „Dan” da je odluka šefa DPS-a Mila Đukanovića da se kandiduje za predsjednika države na aprilskim izborima pokazatelj ozbiljnih sukoba u režimu.
Šabović je u razgovoru za „Dan” kazao da mu je kada je čuo da će Đukanović, biti kandidat to izgledalo kao da čelnik DPS-a traži poziciju koja će mu garantovati imunitet od krivičnopravnih procesa.
Kako je kazao, nije nikakva tajna da je Đukanović upleten u brojne afere i da je za njega stalna prijetnja otvaranje ozbiljnih sudskih procesa o korupcionaško-kriminalnim aktivnostima, pa mu pozicija šefa države može koristiti.
– Druga stvar je što je on procijenio da mora da se kandiduje da sačuva stranku jer je očito da bi neki drugi kandidat sigurno bio uvod u težak poraz i raspad DPS-a. Sukobi u vladajućoj strukturi su sve jasniji i sve ih je teže sakriti. Čak ni Đukanović, koji već decenijama vlada kao diktator, ne drži sve pod kontrolom, a ako bude poražen, to je onda definitivan početak kraja ovoga režima – rekao je Šabović.
On je naglasio da opozicija ima veliku šansu i da treba da bude maksimalno fokusirana na izbornu kampanju. Smatra da je pri sadašnjem stanju drugi krug izvjestan i da Đukanović nikako ne može da bude proglašen za apsolutnog favorita.
– Šta god da se desi, u drugom krugu, ko god bude prošao, opozicija treba da svom snagom stane iza njega jer se bliži kraj Đukanovićeve vladavine. Poraz će biti udarac od koga se on neće moći oporaviti i zato je od izuzetnog značaja da sarađujemo –istakao je Šabović.
U susret aprilskim izborima za predsjednika Crne Gore, predat je niz predsjedničkih kandidatura. Nakon tih izbora, slijede izbori u Podgorici i 11 opština krajem maja. Uprkos zahtjevima opozicije da predsjednički i lokalni izbori budu održani istog dana, odlazeći šef crnogorske države Filip Vujanović je to odbacio i odlučio da ti izbori ne budu održani istog dana.
Inače, period za nama obilježili su burni događaji u pravnom i političkom životu Crne Gore. Viđeni su politički protesti i tenzije zbog privođenja i skidanja imuniteta opozicionim poslanicima, nakon čega su uslijedile i kontradiktorne odluke nadležnih tužilaštava o određivanju pritvora tim poslanicima. Sva ta dešavanja su otvorila brojna pitanja o političkim i pravnim posljedicama, a posebno je upozoravano da crnogorske institucije nijesu spremne da se s tim dešavanjima suoče na pravi način.
Prema mnogim ocjenama, politička kriza u Crnoj Gori je najdublja od proglašenja državne nezavisnosti, a vjeruje se da će kandidatura šefa DPS-a Mila Đukanovića za predsjednika države tu krizu samo produbiti. Najveći dio javnosti nije ni očekivao da će Đukanović biti kandidat za šefa države.
Predstavnici najvažnijih antirežimskih struktura pretprošle godine su jednoglasno donijeli odluku da ne priznaju rezultate parlamentarnih izbora jer su održani u nedemokratskom ambijentu. Ovo se objašnjava tvrdnjama da dan državnog udara ne može biti dan slobodnih izbora. Oni su tada saopštili da bi se u svakoj demokratiji hitno okupili vlada i savjet odbrane i bezbjednosti, a u Crnoj Gori se nijedan izabrani predstavnik vlasti nije oglasio, dok tadašnji premijer nije ni znao da se navodno sprema atentat na njega.M.V.
Slab napredak po pitanju fer uslova
Po mišljenju Džavida Šabovića, u posljednjih godinu dana nije bilo nekog napretka po pitanju stvaranja boljih izbornih uslova kako bismo konačno dobili fer i demokratske predsjedničke izbore u Crnoj Gori.
– Ipak, kandidati opozicije treba da sarađuju jer je jasno da je režim u ozbiljnoj krizi i imamo šansu koju treba da iskoristimo – kazao je Šabović.